{"id":3854,"date":"2024-07-10T11:49:50","date_gmt":"2024-07-10T09:49:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.plus.hr\/blog\/?p=3854"},"modified":"2024-07-10T11:49:50","modified_gmt":"2024-07-10T09:49:50","slug":"kiberneticka-sigurnost-uz-cloudlinux-alat-imunify360","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.plus.hr\/blog\/2024\/07\/10\/kiberneticka-sigurnost-uz-cloudlinux-alat-imunify360\/","title":{"rendered":"Kiberneti\u010dka sigurnost uz napredni Cloudlinux alat – Imunify360"},"content":{"rendered":"

 <\/p>\n

Kiberneti\u010dka sigurnost\u00a0(eng. cyber security)<\/em> je op\u0107i naziv za niz praksi za\u0161tite ra\u010dunalnih sustava i mre\u017ea. Glavni cilj je sprije\u010diti neovla\u0161teni pristup, kra\u0111u podataka ili njihovo o\u0161te\u0107enje. Tako\u0111er, kiberneti\u010dka sigurnost omogu\u0107ava da svi ovla\u0161teni korisnici sigurno pristupaju i upravljaju podacima bez straha od zloupotrebe. Ovo je posebno va\u017eno u hosting industriji, gdje pru\u017eatelji usluga moraju biti oprezni, odgovorni i redovito a\u017eurirati poslu\u017eitelje. To uklju\u010duje pra\u0107enje novih trendova i alata za pobolj\u0161anje sigurnosti.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"Kiberneti\u010dka<\/a><\/p>\n

DoS napadi<\/h2>\n

DoS napad (eng. Denial of Service)<\/em> su vrsta kiberneti\u010dkog napada koje maliciozni akteri (hakeri) izvode naj\u010de\u0161\u0107e tako \u0161to namjerno generiraju veliki volumen prometa prema odre\u0111enoj meti (obi\u010dno poslu\u017eitelj\/i na kojem se hosta neka web stranica ili web servis). Neprirodno velik broj upita koje takav volumen podataka stvori na poslu\u017eitelju, dovodi do onemogu\u0107avanja pristupa i\/ili spre\u010davanja normalnog rada napadnutog poslu\u017eitelja ili usluge. DDoS napad mo\u017ee uzrokovati financijsku \u0161tetu, ali i na druge na\u010dine na\u0161tetiti reputaciji tvrtke \u010diji je sustav napadnut i dugoro\u010dno smanjiti povjerenje korisnika.<\/p>\n

Postoje jo\u0161 i DDoS napadi (eng. Distributed Denial of Service)<\/em> koji imaju isti cilj, jedino \u0161to DoS napad dolazi s jednog izvora, a DDoS s vi\u0161e razli\u010ditih izvora rasprostranjenih diljem svijeta. System admini koji brinu od poslu\u017eitelju koji je pod napadom, trude se \u0161to prije usporiti i mitigirati napad, a koje mjere \u0107e biti poduzet ovisi o tome koji je tip DDoS napada u pitanju: volumetri\u010dki napad , napad na aplikacijskom sloju ili napad na razini mre\u017enog protokola.<\/p>\n

Volumetri\u010dki napadi zagu\u0161e kapacitet propusnosti poslu\u017eitelja bez obzira na njegovu konfiguraciju. Ovakva za\u0161tita implementira se putem DNS-a (skrije se prava IP adresa poslu\u017eitelja koja je meta napada) ili pomo\u0107u BGP protokola (engl. Border Gateway Protocol)<\/em> – ne\u017eeljeni promet koji je namijenjen nekoj meti, sistem admini mogu preusmjeriti prema centru za \u010di\u0161\u0107enje (engl. scrubbing center)<\/em> kako bi se o\u010distio. \u010ci\u0161\u0107enje (engl. scrubbing)<\/em> se odvija u mre\u017ei ve\u0107eg kapaciteta propusnosti i onda se propusti samo legitiman promet.<\/p>\n

Ako se radi o DDoS napadu na aplikacijskom sloju, prvi je korak blokiranje svih IP adresa s kojih je napada upu\u0107en. Tu je ponekad te\u0161ko razlikovati legitiman upit na poslu\u017eitelj, tj. treba blokirati ne\u017eeljeni promet a propustiti promet svih pravih korisnika. Aplikacijski vatrozid ili WAF (engl. Web Application Firewall)<\/em> ovdje je od velike koristi jer filtrira sav promet koji putuje od klijenata prema web sjedi\u0161tu te s dobro postavljenim pravilima mo\u017ee odmah blokirati sve ne\u017eeljene upite. Moderne verzije Linux i Windows operacijskih sustava su po zadanim postavkama konfigurirani mjerama koje mogu ubla\u017eiti ili \u010dak sprije\u010diti neke od DDoS napada na mre\u017enom sloju. DDoS napad ponekad mo\u017ee biti izazvan i nepa\u017eljivim programiranjem aplikacije – tada developeri moraju napraviti korekcije dijelova k\u020fda aplikacije koji rezultiraju uskra\u0107ivanjem usluga.<\/p>\n

Ransomware<\/h2>\n

Ucjenjiva\u010dki softver (eng. Ransomware, ransom = otkupnina)<\/em> je skup zlonamjernih programa koji napada\u010d instalira na ra\u010dunalu ili poslu\u017eitelju \u0161to korisniku onemogu\u0107uju kori\u0161tenje istog. Napada\u010d potom od korisnika tra\u017ei otkupninu kako bi vratio pristup ra\u010dunalu ili poslu\u017eitelju. Naime ransomware ili \u0161ifrira odre\u0111ene datoteke pa ih se ne mo\u017ee koristiti ili onemogu\u0107i uop\u0107e kori\u0161tenje jer se na su\u010delju pojavljuje poruka je nemogu\u0107e maknuti. Od pojave kriptovaluta, sve su \u010de\u0161\u0107i tzv. crypto ransomware<\/em> – gdje napada\u010d za otklju\u010davanje ra\u010dunala ili poslu\u017eitelja tra\u017ei otkupninu u nekoj crypto valuti (poznati su jo\u0161 i Locker Ransomware, Scareware i Doxware).\u00a0Me\u0111utim, kod ransomware napada, najve\u0107i problem je \u0161to napada\u010d mo\u017ee zloupotrijebiti korisni\u010dke podatke registriranih korisnika ukradenih iz baze podataka. Zato je va\u017eno stalno raditi na prevenciji takvih napada i nakon \u0161to je ransomware otklonjen.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e mete ovakvih napada su va\u017ene institucije (banke, bolnice, uredi vlada i sl.<\/strong>) ili velike tvrtke i organizacije<\/strong> od kojih napada\u010da tra\u017ei velike svote kao bi vratio pristup podacima. Na\u017ealost, trend takvih napada ne opada ve\u0107 tro\u0161kovi rastu. Uz samu otkupninu (koje mnoge \u017ertve plate ako je rije\u010d o vrlo kriti\u010dnim podacima za poslovanje) tu su jo\u0161 i tro\u0161kovi stru\u010dnjaka anga\u017eiranih za rad na problemu dok se prijetnja ne otkloni. Tro\u0161kovi otkupnina rastu iz godine u godinu i neke procjene ve\u0107 sad ka\u017eu kako \u0107e do 2031. ti tro\u0161kovi narasti do 265 milijardi ameri\u010dkih dolara. (Izvor: Cybercrime Magazine<\/a>)<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Ukupni<\/a><\/p>\n

Izvor:\u00a0Chainalysis<\/a><\/span><\/p>\n

Prevencija se sastoji od sljede\u0107ih radnji:<\/p>\n

– redovito a\u017euriranje svih aplikacija uklju\u010duju\u0107i OS,
\n– ne otvarati sumnjive privitke u e-mail porukama (tzv. Phishing<\/a><\/em>),
\n– ne otvarati reklame koje isko\u010de u sko\u010dnom prozoru u web pregledniku (koristiti tzv. “ad blocker”),
\n– ne koristiti web preglednik ekstenzije koje nemaju dobre recenzije,
\n– koristiti dobar antivirusni program,
\n– ne koristiti piratski software bilo koje vrste
\n– izbjegavati op\u0107enito instalacije bilo kakvih sumnjivih aplikacija na ure\u0111aj
\n– prevencija na poslu\u017eitelju – koristiti dobrog pru\u017eatelja usluge koji \u0107e proaktivno \u0161tititi poslu\u017eitelj od bilo kakvih sumnjivih radnji i u startu koristiti najbolje prakse osiguravanja poslu\u017eitelja od svih vrsta napada<\/p>\n

Naime sve su to slabe to\u010dke koje otvaraju put za vektor napada – na\u010din na koji napada\u010d ostvaruje inicijalni pristup sustavu. Ako do\u0111e do ransomware incidenta, stru\u010dnjaci koji se bave takvim incidentima (IT specijalisti za kiberneti\u010dku sigurnost) analiziraju vektore napada te rade na otklanjanju incidenta i poku\u0161aju spa\u0161avanja podataka u slu\u010daju da ne postoji backup.<\/p>\n

Uz prevenciju na na\u010din da se koristi dobre ra\u010dunalne prakse i izbjegava rizi\u010dno pona\u0161anje (prakticiranje tzv. zero-trust principa), najva\u017enija praksa kod sprje\u010davanja te\u0161kih posljedica za \u017ertvu ransomware napada je redovito kreiranje sigurnosnih kopija (eng. backup<\/em>). Posebno se \u017eelimo zadr\u017eati pri backupu jer se backup smatra jedinom “slamkom spasa” u slu\u010daju da do\u0111e do zaraze ransomware-om. Naime ako imate backup, mogu\u0107e je reinstalirati OS i onda vratiti \u010disti backup.<\/p>\n

Kod backupa veoma je va\u017eno da se naprave kopije koje \u0107e su \u010duvati “offsite” – dakle ne na istom ure\u0111aju \u010diji se backup kreirao. Preporu\u010duje se redovito i periodi\u010dko kreiranje tzv. to\u010dki vra\u0107anja (eng. restore point<\/em>) sigurnosne kopije – primjerice dnevni, tjedni i mjese\u010dni backup i po mogu\u0107nosti automatizirati taj proces (ovo je op\u0107enito preporu\u010deno za poslu\u017eitelje koji danas imaju velik niz dobrih opcija za kreiranje sigurnosnih kopija ).<\/p>\n

Tako\u0111er preporu\u010duje se dodatno periodi\u010dko “ru\u010dno” kreiranje sigurnosne kopije i pohrana na vanjski disk ili poslu\u017eitelj kako u slu\u010daju kompromitacije taj backup bio siguran. Ovo je zadnja linija obrane od ransomware-a.<\/p>\n

Za\u0161to bi kiberneti\u010dka sigurnost trebala biti va\u017ena svakom korisniku<\/h2>\n

Osim o\u010ditih razloga koji uzrokuju probleme u poslovanju (nefunkcionalna web stranica ili aplikacija) i gnjava\u017eu korisnicima, postoje i drugi va\u017eni razlozi za brigu.<\/span><\/p>\n

Ako je kiberneti\u010dka sigurnost va\u0161e web stranice ili web aplikacije ugro\u017eena, ona mo\u017ee postati nedostupna (uklju\u010duju\u0107i admin su\u010delja), neodgovarati (odnosno prikazivati razne web gre\u0161ke) ili \u010dak postati opasna. Na primjer, haker mo\u017ee postaviti “phishing stranicu” ili redirekciju na takvu stranicu, ili neku drugu zlonamjernu skriptu. Posljedice za poslovanje, povjerenje korisnika i ugled domene mogu biti zna\u010dajne.<\/span><\/p>\n

Bez odgovaraju\u0107e kiberneti\u010dke za\u0161tite, tro\u0161kovi \u010di\u0161\u0107enja web stranice od strane profesionalaca predstavljaju dodatni financijski teret za vlasnika. Dok je stranica ili aplikacija nedostupna, gubi se vrijeme i novac \u2013 naro\u010dito ako je rije\u010d o e-trgovini ili SaaS online servisu koji napla\u0107ujete, a sada je nedostupan. Kako bi se ovo izbjeglo, va\u017ena je prevencija i rana detekcija problema, a tu poma\u017ee Imunify360.
\n<\/span><\/p>\n

Imunify360<\/h2>\n

\"Kiberneti\u010dka<\/a><\/p>\n

Izvor: Imunify360<\/a><\/span><\/p>\n

Kiberneti\u010dka sigurnost nikad nije bila jednostavnija uz <\/span>Imunify360<\/span><\/a>.<\/span><\/p>\n

Imunify360 je mo\u0107an alat koji \u0161titi va\u0161u web stranicu od malicioznog koda.\u00a0<\/span><\/p>\n

Kompatibilan je sa serverima koji koriste sljede\u0107e operativne sustave:<\/span><\/p>\n